Our response to the European Commission’s public consultation for a strong law against deforestation, nature destruction and human rights violations
The European Commission has opened an online consultation to ask the public which measures the EU should take to address the EU’s role in deforestation. We have until 10 December 2020 when the consultation will close.This is your chance to take action and make your voice heard on what a new EU law should look like!
The answers from the #Together4Forests campaign focus on our call for strong, new EU legislation to address not only deforestation and forest degradation, but also ecosystem conversion and degradation, as well as the protection of human rights - including Indigenous Peoples and local communities. Some questions have been left unanswered as we do not provide answers to questions which would divert attention away from the need for new legislation or away from the responsibility of our political leaders. For example, we did not favour consumer information as a key solution, since the burden of sustainability should not be put on consumers’ choices only!
Naš komentar u javnoj raspravi Europske komisije za snažan zakon protiv gubitka šuma, uništenja prirode i kršenja ljudskih prava.
I. odjeljak: Problematika krčenja i propadanja šuma
U ovom odjeljku tražimo vaše mišljenje o problemima krčenja i propadanja šuma. Pitanja se odnose na razmjere problema, uzroke krčenja i propadanja šuma te na ulogu Europske unije u smanjenju krčenja i propadanja šuma povezanih s proizvodima koji se stavljaju na tržište EU-a.
P1.1. U kojoj bi mjeri intervencija na razini EU-a u pogledu potrošnje robe u EU-u smanjila globalno krčenje i propadanje šuma?
- nimalo
- vrlo malo
- donekle
- prilično
- znatno
- ne znam
P1.2. Koliko svaki od sljedećih gospodarskih sektora doprinosi krčenju i propadanju šuma s obzirom na robu i usluge koje pruža na tržištu EU-a? Ocijenite svaki od sljedećih sektora na ljestvici od 1 („ne doprinosi”) do 5 („uvelike doprinosi”).
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | Ne znam | |
| Sektor prehrambenih i neprehrambenih proizvoda (npr. vuna, koža) životinjskog podrijetla | ||||||
| Kemijska industrija | ||||||
| Građevinarstvo/infrastruktura | ||||||
| Energija/biogoriva | ||||||
| Proizvodnja robe | ||||||
| Ostale usluge (npr. obrazovanje, bolnice, savjetodavne usluge, IKT) | ||||||
| Tekstilna industrija | ||||||
| Rudarstvo / nafta i plin | ||||||
| Sektor hrane i hrane za životinje biljnog podrijetla | ||||||
| Turizam | ||||||
| Promet | ||||||
| Drugo |
P1.2.1. Ako ste označili „drugo”, navedite sektore:
Naš komentar:
Svi sektori i robe su relevantni za zakonodavstvo EU, uključujući financijski sektor. Treba ih ocjenjivati ne samo prema njihovom utjecaju na gubitak i propadanje šuma, već također prema pretvorbi i propadanju ekosustava i kršenju ljudskih prava.P1.3. Koliko potrošnja proizvoda iz sljedećih skupina na tržištu EU-a doprinosi krčenju i propadanju šuma? Ocijenite svaku od sljedećih skupina na ljestvici od 1 („ne doprinosi”) do 5 („uvelike doprinosi”).
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | Ne znam | |
| Proizvodi životinjskog podrijetla (npr. životinjska mast, krv, meso, mlijeko, jaja, koža, vuna i proizvodi od tih sirovina) | ||||||
| Žitarice (npr. pšenica, kukuruz, riža, ječam, zob, raž, sirak) | ||||||
| Krmno bilje | ||||||
| Voće i povrće | ||||||
| Industrijsko bilje (npr. kaučukovac, duhan, predivo bilje) | ||||||
| Rudarski proizvodi (npr. plemeniti metali, rude, ugljen) | ||||||
| Nafta i plin | ||||||
| Uljarice (npr. soja, uljna palma, uljana repica, suncokret, kanola, gorušica, lan, jatrofa, kokos, konoplja) | ||||||
| Stimulansi (kava, kakao, čaj) | ||||||
| Bilje za proizvodnju šećera | ||||||
| Drvo i drvni proizvodi, uključujući celulozu i drvene pelete | ||||||
| Drugo |
P1.3.1. Ako ste označili „drugo”, navedite skupine proizvoda:
Naš komentar:
Sve su robe relevantne za zakonodavstvo EU. Treba ih ocijeniti na trenutnoj osnovi i temeljeno na objektivnim i znanstvenim kriterijima, po svom utjecaju na gubitak i propadanje šuma, pretvorbu i propadanje ekosustava i kršenja ljudskih prava.P1.4. Koliko sljedeći čimbenici doprinose potrošnji (unutar EU-a) proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma? Ocijenite svaki od sljedećih čimbenika na ljestvici od 1 („ne doprinosi”) do 5 („uvelike doprinosi”).
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | Ne znam | |
| Nedovoljno poznavanje utjecaja određenih proizvoda ili poduzeća na krčenje šuma | ||||||
| Nepostojanje dogovorenih propisa/normi za definiranje proizvoda ili robe koji su dobiveni bez krčenja šuma | ||||||
| Nedostupnost proizvoda iz „čistih” lanaca opskrbe | ||||||
| Nepouzdanost proizvoda koji se prodaju kao da „ne štete šumama” ili kao da su „dobiveni bez krčenja šuma” | ||||||
| Cijena plaćena za takve proizvode ne odražava negativne vanjske društvene i okolišne utjecaje njihove proizvodnje na šumu | ||||||
| Ne postoje regulatorna ograničenja prodaje robe povezane s krčenjem šuma | ||||||
| Netočno ili nedovoljno izvješćivanje o utjecaju poslovnih aktivnosti na šume | ||||||
| Građani si ne mogu priuštiti proizvode dobivene bez krčenja šuma jer se prodaju po višim cijenama | ||||||
| Drugo |
P1.4.1. Ako ste označili „drugo”, navedite čimbenike:
P1.5. Koliko sljedeći problemi doprinose krčenju i propadanju šuma? Ocijenite svaki od sljedećih problema na ljestvici od 1 („ne doprinosi”) do 5 („uvelike doprinosi”).
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | Ne znam | |
| Nepostojanje dobrih politika na globalnoj razini, što doprinosi krčenju i propadanju šuma | ||||||
| Nepostojanje dobrih politika na razini EU-a kojima bi se doprinos krčenju i propadanju šuma sveo na minimum | ||||||
| Nepostojanje dobrih politika na nacionalnoj/podnacionalnoj razini kojima bi se doprinos krčenju i propadanju šuma u državama članicama EU-a sveo na minimum | ||||||
| Nepostojanje dobrih politika na nacionalnoj/podnacionalnoj razini kojima bi se doprinos krčenju i propadanju šuma u državama koje nisu države članice EU-a sveo na minimum | ||||||
| Nedovoljna provedba postojećih politika u državama članicama EU-a | ||||||
| Nedovoljna provedba postojećih politika u državama koje nisu države članice EU-a | ||||||
| Nedovoljna ulaganja u održivo upravljanje zemljištem u državama članicama EU-a koje su pogođene krčenjem i propadanjem šuma | ||||||
| Nedovoljna ulaganja u održivo upravljanje zemljištem u državama koje nisu države članice EU-a pogođenima krčenjem i propadanjem šuma | ||||||
| Korupcija u javnim institucijama država članica EU-a | ||||||
| Korupcija u javnim institucijama država koje nisu države članice EU-a | ||||||
| Manjak interesa i/ili nepostojanje političkog vodstva u vezi s tim pitanjem u državama članicama EU-a | ||||||
| Manjak interesa i/ili nepostojanje političkog vodstva u vezi s tim pitanjem u državama koje nisu države članice EU-a | ||||||
| Siromaštvo, nesigurnost u pogledu posjeda zemljišta, nedostatak resursa i drugi problemi u zemljama koje su pogođene krčenjem i propadanjem šuma | ||||||
| Drugo |
P1.5.1. Ako ste označili „drugo”, navedite probleme:
II. odjeljak: Odgovornost za donošenje odluka
U ovom odjeljku želimo saznati vaše mišljenje o tome koje bi razine vlasti trebale biti nadležne za rješavanje problema krčenja i propadanja šuma povezanih s potrošnjom u EU-u.
P2.1. Na kojoj bi se razini vlasti trebale osmišljavati i provoditi mjere za rješavanje problema krčenja i propadanja šuma za koje je odgovoran EU (tj. na kojoj bi razini te mjere bile najdjelotvornije)?
Multiple choice question- na lokalnoj/podnacionalnoj razini u državama članicama EU-a
- na nacionalnoj razini u državama članicama EU-a
- na razini EU-a
- na međunarodnoj razini
- ne znam
III. odjeljak: Potencijalne mjere na strani potražnje i njihovi učinci
Iz odgovora na sljedeća pitanja želimo saznati vaše mišljenje o naravi i opsegu potencijalnih mjera za suzbijanje krčenja i propadanja šuma povezanih s ekološkim otiskom Europske unije. Predložene mjere uključuju niz regulatornih i neregulatornih opcija politike.
P3.1. Kad biste znali kako proizvodi i usluge koje kupujete utječu na krčenje i propadanje šuma, koliko bi to utjecalo na vaše potrošačke navike?
- nimalo
- neznatno
- neutralno
- prilično
- znatno
- ne znam
P3.2. Uzimajući u obzir troškove i koristi, koju bi paletu proizvoda povezanu s krčenjem i propadanjem šuma trebale obuhvaćati buduće mjere politika EU-a?
- velik broj proizvoda, uključujući sve (ili gotovo sve) proizvode koji bi mogli pridonijeti krčenju šuma
- mali broj proizvoda, prije svega one s najvećim utjecajem
- ne znam
P3.3. Koja bi pitanja povezana s podrijetlom proizvoda trebale obuhvaćati buduće mjere EU-a?
- njihovu zakonitost u smislu njihove usklađenosti s pravnim zahtjevima zemlje podrijetla u području šumarstva i prenamjene zemljišta
- njihovu održivost povezanu sa šumama u smislu njihove usklađenosti sa zahtjevima koje je na temelju svoje definicije „nulte stope krčenja šuma” utvrdio EU (u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i na temelju međunarodnih obveza) u području šumarstva i prenamjene zemljišta
- i njihovu zakonitost i njihovu održivost povezanu sa šumama, kako je prethodno definirano
- ne znam
- drugo
P3.3.1. Ako ste označili i njihovu zakonitost i njihovu održivost povezanu sa šumama, navedite kako mislite da bi se to moglo postići:
Naš komentar:
Robe ne bi smjele dospjeti na tržište EU ukoliko postoji opasnost da su proizvedene kršenjem zakona zemlje podrijetla i ukoliko ne zadovoljavaju EU kriterije održivosti u sprječavanju uništenja šuma i ekosustava i kršenja ljudskih prava.P3.3.2. Ako ste označili „drugo”, navedite pitanja:
P3.4. Koje bi vrste šuma trebale biti prioritet mjera da bi se šteta u okolišu prouzročena krčenjem i propadanjem šuma svela na minimum? Ocijenite svaku vrstu šuma na ljestvici od 1 („nevažno”) do 5 („vrlo važno”).
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | Ne znam | |
| Primarne šume (definirane kao „prirodno rastuće šume autohtonih vrsta u kojima ne postoje očigledni znakovi djelovanja čovjeka ni značajnijeg narušavanja ekoloških procesa”) | ||||||
| Druge šume koje se prirodno regeneriraju (tj. šuma koja se prirodno regenerira i u kojoj su tragovi ljudske aktivnosti jasno vidljivi) | ||||||
| Plantažne šume (definirane kao „šume koje se u zrelosti uglavnom sastoje od drveća nastalog sadnjom i/ili namjernim sijanjem” | ||||||
| Drugo (navedite) |
P3.4.1. Ako ste označili „drugo”, navedite te vrste šuma:
P3.5. Smatrate li da se krčenje šuma na jednoj lokaciji (npr. sječa šuma radi plantažnih nasada) može nadoknaditi sadnjom drveća na drugoj lokaciji za potrebe procjene je li proizvod dobiven bez krčenja šuma?
- da
- ne
- donekle
- samo za određene vrste šuma (navedite koje)
- ne znam
P3.6. U sljedećoj tablici je popis mjera za rješavanje problema krčenja i propadanja šuma povezanih s potrošnjom u EU-u. Koje mjere smatrate najprikladnijima? Napominjemo da se neke od navedenih mjera međusobno nadopunjavaju i da bi se mogle kombinirati. Ocijenite svaku mjeru na ljestvici od 1 („potpuno neprikladno”) do 5 („sasvim prikladno”).
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | Ne znam | |
| Zahtjev ili standard nulte stope krčenja šuma koji roba ili proizvodi u svojoj kategoriji proizvoda moraju ispuniti radi stavljanja na tržište EU-a (a time i zabrana, u skladu s međunarodnim obvezama EU-a, stavljanja na tržište robe koja nije u skladu s tim standardima) | ||||||
| Dobrovoljno označivanje (npr. slično oznakama o organskom uzgoju za ekološke proizvode) | ||||||
| Obvezno označivanje (npr. slično oznakama s podacima o hranjivim vrijednostima na prehrambenim proizvodima) | ||||||
| Javni nacionalni sustavi za provjeru zakonitosti, popis zabranjenih gospodarskih subjekata, sustav žutih i crvenih kartona za zemlje i zabrana izvoza u EU (po uzoru na važeće propise EU-a o nezakonitom, neprijavljenom i nereguliranom ribolovu, uz potrebne prilagodbe) | ||||||
| Dobrovoljna primjena sustava dužne pažnje | ||||||
| Obvezna primjena sustava dužne pažnje | ||||||
| Obvezna primjena javnog sustava certificiranja | ||||||
| Privatni sustavi certificiranja (novi i oni koji već postoje na tržištu EU-a) | ||||||
| Uvođenje procjena na temelju referentnih vrijednosti ili zemalja (npr. indeks) koje u informativne svrhe pokazuju koje su zemlje izložene krčenju ili propadanju šuma i koje se od njih djelotvorno bore protiv toga | ||||||
| Promicanje trgovine zakonitim i održivim proizvodima putem trgovinskih i investicijskih sporazuma | ||||||
| Obvezno objavljivanje informacija (uključujući korporativno nefinancijsko izvješćivanje) | ||||||
| Pomoć zemljama proizvođačima u okviru razvoja i suradnje | ||||||
| Informativne kampanje za potrošače u EU-u | ||||||
| Zelena diplomacija | ||||||
| Druge mjere (navedite) |
P3.6.1. Ako ste označili „druge mjere”, navedite ih:
Naš komentar:
Dok je novo zakonodavstvo prioritet, također je važno ojačati druge mjere, uključujući suradnju s proizvođačima i drugim zemljama potrošačima u rješavanju gubitka i propadanja šuma i pretvorbe ili propadanja prirodnih ekosustava i kršenja ljudskih prava.P3.7. Kad bi među opcijama politika bio pristup dužne pažnje ili neki njegovi elementi (pa i u kombinaciji s drugim mjerama), koji bi od sljedećih oblika tog pristupa bio najprimjereniji?
- obvezan pristup specifičan za proizvod koji je usmjeren na informacije, procjenu rizika i ublažavanje rizika u cijelom lancu opskrbe
- opći pristup usmjeren na inicijativu za održivo korporativno upravljanje ljudskim pravima, obvezom brige za okoliš i obvezom primjene sustava dužne pažnje u svim gospodarskim lancima vrijednosti
- dobrovoljan pristup koji uključuje utvrđivanje, sprečavanje, ublažavanje i razmatranje načina za sanaciju stvarnih i potencijalnih štetnih utjecaja na poslovanje, lance opskrbe i ostale poslovne odnose
- drugo (navedite)
- ne znam
P3.8. Kad bi među opcijama politika bio pristup koji je primijenjen u slučaju nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova ili neki njegovi elementi (i u kombinaciji s drugim mjerama), koje biste od sljedećih elemenata smatrali relevantnima?
Multiple choice question- obvezivanje trećih zemalja da uspostave vlastite javne nacionalne sustave za provjeru zakonitosti radi prodaje proizvoda u EU-u
- kazne za države članice EU-a i gospodarske subjekte koji se ne pridržavaju pravila
- popis zabranjenih gospodarskih subjekata
- sustav žutih i crvenih kartona kojim EU može zabraniti uvoz iz trećih zemalja koje ne ispunjavaju određene kriterije
- drugo (navedite)
- ne znam
IV. odjeljak: Završne napomene
P4.1. Imate li dodatnih komentara (teme koje nisu spomenute u upitniku) o krčenju i propadanju šuma, posebno u vezi s potrošnjom u EU-u?
- da (navedite)
- ne
